Žene u biznisu moraju da se udruže
![Žene u biznisu moraju da se udruže](https://wiener.co.rs/wp-content/uploads/2018/06/zene-u-biznisu-moraju-da-se-udruze.jpg)
Biznis koji vode žene u Srbiji spada u grupu mikropreduzeća za koja su finansijske usluge najmanje razvijene, kratkoročne i skupe, a samo 13 odsto žena ima u vlasništvu nekretninu, što je neophodno kao garancija pritikom uzimanja kredita od banaka, pokazalo je istraživanje Udruženja poslovnih žena Srbije.Prema tom istraživanju, potrebni su namenski krediti za mikropreduzetnice s nižim kamatama i dužim periodom otplate, prilagođeni imovinskoj situaciji preduzetnica, koje uglavnom nemaju vlasništvo nad imovinom koju bi stavile pod hipoteku.Dr Sanja Popović Pantić, predsednica ovog Udruženja, rekla je za Danas zastupa stav da su ženski biznisi komplementarni i da je ekonomski veoma opravdano da se udružuju.„Činjenica je da je reč o, mahom malim, firmama koje i kada su iz istog sektora, imaju interesa da se udruže kako bi povećale svoje kapacitete za nastup na trećim tržištima. Dakle, interes za zajedničkim nastupom postoji i kod potencijalnih konkurentkinja, jer ne mogu često da odgovore zahtevima velikih tržišta, ali i kod preduzeća čija je delatnost komplementarna. Upravo to se već i dešava sa firmama u regionu,“ kaže Popović Pantić.Na pitanje o pristupu evropskim fondovima za mala i srednja preduzeća, ona kaže da tu ima dosta mistifikacije.„Naime, ta sredstva su, uglavnom posredno, dostupna MSP uz izuzetak nekih novih programa i instrumenta, pomenuću SME instrument u okviru Horizonta 2020, koji su dostupni visoko inovativnim firmama. Na primer, do sada su samo dve firme iz Srbije, koje su ponudile svetski konkurentan, inovativan projekat, uspele da dobiju ta sredstva. Činjenica je da uslovi da se dođe do tih sredstva, većini malih i srednjih preduzeća nisu dostupni, iako su ovi fondovi veliki,“ kaže Popović Pantić i dodaje da strukturni fondovi još uvek nisu dostupni državama kandidatima za članstvo u EU, tako da su vlasnici većine malih i srednjih preduzeća u Srbiji mogli da osete neke benefite od „evropskih fondova“ najčešće kroz povoljnije investicione kredite, koje su povremeno dostupni preko komercijalnih banaka.